Kapetanova kula

Kapetanova kula

PODIJELI



Premda spada među najstarije građevine Bihaća, Kapetanova kula do današnjeg dana nije pronašla datum svog rođenja. Ako joj njeni graditelji i korisnici nisu, radi budućih naraštaja, ostavili one najosnovnije lične podatke, kasniji su joj historičari ipak utvrdili približno tačnu vremensku distancu iz koje potiče: kasnohrvatski i ranoturski period.

Kao i mnoge stare građevine Bihaća, tako i Kapetanova kula, ima svoju malu historiju. Prema teoriji H.Strausa u knjizi “Bihaćke kule i gradine”, Kapetanova kula je sagrađena 1205. i bila je jedna od četiri kule od kojih su tri razorene 1201 - 1202. Prema pučkom kazivanju koje u sebi sadrži neku vrstu historijske podloge, Kapetanova kula, odnosno, utvrđeni Bihać, spasili su glavu ugarskom kralju Beli IV kojeg su do samih zidina gonili brzi tatarski konjanici. U znak svoje kraljevske zahvalnosti Bela IV proglašava Bihać slobodnim gradom i u kameno pročelje kule dadne da se uklese njegov simbol - crni gavran.

Dolaskom Austro-Ugarske na ove prostore, kula je pretvorena u tamnicu ili okružni zatvor. Od tada pa dugo godina kasnije kada je Bihać potpuno izašao iz svojih bedema i postao urbana sredina, Kapetanova kula služila je isključivo kao zatvor sve do 1959. godine kada je predana na korištenje regionalnim muzealcima. Zgrada je u potpunosti adaptirana i danas ima, rekli bismo, svoj pravi sadržaj: pretvorena je u muzejski prostor u okviru kojeg su smještene stalne postavke.