Kulen Vakuf

Kulen Vakuf

PODIJELI



Kulen Vakuf je nastao na obalama Une poslije dolaska Osmanlija na ove prostore, osnovan je krajem 17 i početkom 18 vijeka pod tadašnjim imenom Džisri Kebir što bi u prevodu bilo ”dugi most”.
Ime Kulen Vakuf je dobio u drugoj polovici 18 vijeka mada se i tada nazivao ”Palanka Mahmut paše Kulenovića”, a onda po prezimenu ove poznate vlastelinske porodice Kulen Vakuf.

Prije dolaska Turaka bio je u sastavu Hrvatske države i pripadao župama Lapačkoj, Poličkoj, Humskoj i Mebluskoj. Iz tog doba na brdu iznad grada nalazi se monumentalna utvrda Ostrovica koju je sagradio hrvatski plemić Mikuličić, a pokraj grada ostaci srednjovjekovne katoličke crkve. U tursko doba tvrđava je ojačana, te je i sam grad u podnožju dobio utvrđene zidove.

Također na drugoj strani Une sagrađena je Havala, utvrda begovske obitelji Kulenovića. Zajedno taj kompleks utvrda prikazan je na austrijskoj vojnoj karti, a zbog svog strateškog prometnog položaja u službenim turskim ispravama 18. stoljeća Kulen Vakuf se zove Džisrikebir, što u prijevodu znači "Veliki most". 

U velikom požaru 1903. veći dio Kulen Vakufa je stradao, tako da danas nisu vidljivi ostaci stare arhitekture, osim donekle u urbanističkoj organizaciji grada. Obnovljena je džamija sultana Ahmeda III. Spomenuta džamija je nekoliko puta izgrađivana zbog rušenja i paljenja od strane četnika. Na Havali su ostaci džamije koja se nalazila unutar havalskog grada, kao i turbe Smail-bega Bajbutovića.