Regionalni muzej Pounja

Regionalni muzej Pounja Bihać osnovan je 1953. godine kako bi se istraživalo, čuvalo i prezentiralo bogato kulturno-istorijsko nasljeđe toga kraja. Muzej djeluje na području sedam općina Bosanske krajine: Bihaća, Bosanskoga Grahova, Bosanske Krupe, Bosanskog Petrovca, Cazina, Titova Drvara i Velike Kladuše. U toku svog dugogodišnjeg djelovanja Muzej je mijenjao nazive.

Prvi naziv mu je bio Gradski muzej, zatim je proširivanjem djelovanja dobio naziv Zavičajni muzej, a od 1961. godine zvao se Muzej Pounja u Bihaću. Godine 1964. Muzej Pounja i Spomen-muzej Prvog zasjedanja AVNOJ-a postali su jedna ustanova - Muzej AVNOJ-a i Pounja u Bihaću. Proširivanjem djelatnosti osjetila se potreba za njihovim razdvajanjem. Od aprila 1971. godine muzeji su razdvojeni i osnovan je sadašnji Regionalni muzej Pounja Bihać, a Spomen-muzej Prvog zasjedanja AVNOJ-a formirao se kao Muzej Prvog zasjedanja AVNOJ-a.

Regionalni muzej Pounja spada u kategoriju opštih muzeja i ima sljedeća odjeljenja: arheološko, istorijsko, etnološko, prirodnjačko i odjeljenje istorije umjetnosti. U svom razvoju najviše su odmakli arheološko i istorijsko odjeljenje, dok je prirodnjačko odjeljenje tek u formiranju. U toku 35 godina kontinuiranog rada, Muzej je uspio sakupiti nekoliko desetaka hiljada muzealija, od kojih su mnoge svrstane u prvu kategoriju. Za svoj dosadašnji rad Muzej je dobio desetak društvenih priznanja. Godine 1972. za potrebe Muzeja adaptirana je Kapetanova kula, jedan od najznačajnijih objekata što je ostao od srednjovjekovnog Bihaća.

U njoj su smještene stalne izložbene postavke, sa više od 600 eksponata. Ispred Kapetanove kule nalazi se Lapidarij pod vedrim nebom, gdje su u raskošnu zelenilu postavljeni najstariji kameni eksponati Pounja. U prizemlju Kapetanove kule postavljena je etnološka izložba Proizvodnja i prerada tekstila u domaćoj radinosti, kojom je originalnim eksponatima prikazan tradicionalni način dobivanja tekstilnih vlakana i njihove prerade do finalnih proizvoda. Pažnju posjetilaca privlače narodne nošnje ovoga kraja.

Na prvom spratu Kule je arheološka izložba Praistorijsko doba pounja. Najreprezentativniji eksponati su kamena ploča s urezanim crtežima japodskih konjanika i kamene urne iz Golubića kraj Bihaća. Likovna galerija Muzeja nalazi se na drugom spratu. Tu se priređuju povremene izložbe likovnih radnika Pounja i drugih krajeva Jugoslavije. Taj se prostor povremeno koristi i za ostale pokretne izložbe Muzeja i izložbe dobivene međumuzejskom razmjenom. Na trećem spratu Kule postavljene su dvije izložbe: Bosanska soba i seoska kuhinja. Ti su enterijeri rekonstruisani originalnim eksponatima i podjednako mnogo privlače pažnju posjetioca. Partizansko oružje izložba je postavljena na četvrtom spratu Kapetanove kule. Ona je posebno interesantna najmlađim posjetiocima. Originalnim eksponatima tu je prikazan razvoj partizanskog naoružanja u Pounju u toku NOR-a, od najprimitivnijeg, poljoprivrednog oruđa podešenog za borbu u početku ustanka, do najsavremenijeg oružja otetog neprijatelju ili dobivenog od saveznika, ali i oružja izrađenog u partizanskim radionicama.

Regionalni muzej Pounja priređuje i pokretne tematske izložbe, u školama, radnima organizacijama i u povodu raznih prigodnih proslava. Međumuzejskom razmjenom dobivaju se izložbe drugih muzeja i tako se obogaćuje izložbena djelatnost. Na isti se način omogućuje da se izložbe ovog muzeja postavljaju u mnogim mjestima izvan Pounja.