Područje Nacionalnog parka Una se nalazi na krajnjem zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, na području grada Bihaća. Obuhvata dolinske dijelove rijeke Une i Unca, orografske padine planina Plješevice, Grmeča i Osječenice. Ovo područje predstavlja jedinstvenu prirodnu cjelinu u ovom dijelu Evrope vrijednu za očuvanje ukupne biološke raznolikosti. Nacionalni park Una se prostire na prostoru ukupne veličine 19.800 ha.
Proteže se uz granicu s Hrvatskom a udaljen je svega 30ak kilometara od Nacionalnog parka Plitvička jezera. Najbliži granični prijelazi Nacionalnom parku i gradu Bihaću su:
Prva spektakularna destinacija kada se planira posjeta Nacionalnom parku Una je jedan od dragulja – Štrbački buk. Visinom od 24,5m predstavlja najspektakularniji vodopad, a njegov se nastanak vezuje za tektonska pomjeranja i stvaranje sedrenih naslaga. Zadivljuje snagom i ljepotom tokom svih godišnjih doba. Voda što teče preko sedre olakšava um, pročišćava misli i približava prirodi.
Orašac je uz Kulen Vakuf najveće je mjesto u Nacionalnom parku Una. Smješteno je neposredno prije ulaza br. 3 Ćelije koji vodi do posjetilačke zone Štrbački buk i istoimenog vodopada.
Orašac, okružen zelenilom i divnim krajolikom, mjesto je obilja domaćih proizvoda malih proizvođača. Med i proizvodi od meda, voćni sokovi, rakije, voće i povrće, iz kraja čistog zraka, uvijek je spremno za kušanje. Naselje Orašac ima i kulturno-historijsku vrijednost. Ovdje se nalaze ostaci istoimenog Starog grada Orašac koji je sagrađen između 1703. i 1730. godine, nastao u osmanlijskom periodu. Još jedna historijska utvrda koja ukazuje na strateški značaj ovog kraja, a nalazi se na vrhu strmog brda iznad Orašca.
Srce Nacionalnog parka Una, njegovo najveće mjesto, nezaobilazna destinacija od davnina i važno čvorište puteva. Gdje god u prekrasni ambijent Parka krenuli, Kulen Vakuf je mjesto na kojem morate napraviti pauzu.
Kasaba Džisr-i-kebir (tur. Veliki most) na rijeci Uni, kako se prvobitno nazivao današnji Kulen Vakuf, osnovana je podizanjem džamije sultana Ahmeda I (1603.-1617.). Mjesto neslužbeno mijenja ime u XVIII stoljeću od kada se prema vakifu naziva Palanka Mahmut paše Kulenovića, a u XIX stoljeću mjesto dobiva današnji naziv Kulen Vakuf.
Poslije Karlovačkog mirovnog ugovora 1699. godine, bosanski valija Halil-paša je proširio i utvrdio ovo mjesto. Grad je nastao na umjetno stvorenom otoku uz lijevu obalu rijeke Une, tako da je uz same gradske bedeme tekla rijeka Una i njen umjetno prokopani rukavac koji i danas postoji. Pored čvrstih bedema, ovaj grad je imao i borbeni odbrambeni pojas.
Iznad mjesta sa lijeve strane Une i njene pritoke Ostrovice dominira istoimena srednjovjekovna i osmanska utvrda – Ostrovica, a s desne još uvijek vidljivi ostaci osmanske utvrde Havala. U Vakufu se nalazi i džamija sultan Ahmeda l. Sultan Ahmedova džamija u Kulen Vakufu je izgrađena u periodu od 1603.-1613. godine u vrijeme sultan Ahmeda I po kojem je i dobila ime. Karakteristična je po tome što se ispod nje nalaze dućani i prolazi sa četiri strane, a ulazi u džamiju su preko kamenog stepeništa. Džamija je porušena u proteklom ratu i obnovljena je u drugoj polovini 90-tih godina prošlog stoljeća u originalnom obliku i dimenzijama (12x 17m), sa razlikom što se umjesto ranijeg tesanog kamena, za njenu ponovnu izgradnju korištena cigla.
Martin Brod je pored Štrbačkog buka jedno od najprivlačnijih mjesta u Nacionalnom parku Una. Kroz naselje se mogu vidjeti dugi slapovi i kaskade koje predstavljaju nevjerovatnu vrijednost i potvrđuju unikatnost Parka. Najpoznatiji je Milančev buk, karakterističan po poziciji, snazi i ljepoti. Martin Brod je poznat i po pravoslavnom manastiru Rmanj, sagrađenom od unske sedre u 15. stoljeću, kanjonu Unca i vodenicama za mljevenje žita koje se nalaze uz porodične kuće kroz koje doslovno protiče rijeka. Dobro nam došli u mjesto raskošnog vodenog bogatstva u kojemu vrijeme pokazuje obrise na svakom koraku.